Izgubljene vrijednosti

Mufid_PaljaninPrije svega, pisac ovih redova koji su pred vama, i o pitanjima o kojima je riječ morat će se ograničiti na neka mišljenja autoriteta iz istih ili sličnih oblasti. Cilj ovog teksta je da se pokaže da i pod ovim bosanskim nebom ima ljudi koji žele da grade međukulturalne odnose i da uz nesebične poglede na život, shvatimo da interes za boljim danima ipak postoji. Danima bez mržnje, nacionalizma, netrpeljivosti, i danima gdje je moguć razgovor i dijalog između dva čovjeka različitih pogleda u ovoj „napaćenoj“ Bosni. Ali, da bismo mogli vidjeti bolje dane, moramo povesti brigu o dva pojma: moralu i toleranciji. Jer, današnjem svijetu gdje se znanje i tehnologija iz dana u dan naoružavaju, mogu biti i opasni i korišteni u svrhu raznih prevara i manipulacija. Zbog toga je potreban dijalog između različitih kultura i običaja, naprosto, morao bi postati jedan od prvih zahtjeva.

@Pripremio: Mufid Paljanin

”Ab homine homini cotidianum periculum” (Seneka). Čovjeku svakog dana prijeti opasnost od čovjeka. Kakvog? Odgojno zapuštenog, moralno neizgrađenog i netolerantnog, koji ne uvažava i ne voli tuđe, ne poštuje identitet drugog i drugačijeg, što je u svakom slučaju ”velika prepreka” zajedničkom životu i boljoj budućnosti. Tolerancija na ovim multietničkim i multikulturalnim prostorima je ”conditio sine qua non” (uslov bez kojeg se ne može) opstati.
(A.V)

Opravdajmo epitete date nam na korištenje

Svi smo stvoreni kao razumom obdarena bića, bića koja svojim ponašanjem, djelima treba da opravdaju epitet „čovjek“ ispred Hamza, Franjo, Sara, Ana … Bića koja će da potvrde ovu činjenicu, koju svima vama postavljamo, da li smo razumom obdareni i kakve to poglede na život imamo, gdje su to naše misli, naši prioriteti, naša svijest? Naravno, ja, kao individua slažem se da je neracionalno govoriti o bilo čemu, ako nismo u red doveli jezgro našeg postojanja, ono od čega sve kreće, našu porodicu. Uvijek se prisjetim jedne rečenice koja kaže: „Zar ima smisla gasiti vatru negdje dalje ako na tvom tlu gori.“ Bitnu ulogu u svemu ovome zauzima racionalno razumijevanje prioriteta, tj.objektivno i realno gledanje na svari i trenutnu situaciju. Također, i kao pojedinci i kao skupina treba da pomažemo starije, roditelje, iznemogle, jednostavno, da život gledamo kroz prizmu dobročinstva. O svemu ovome nam kazuju i svete knjige: Kur’an i Biblija. Navest ćemo primjer posljednjeg Božijeg Poslanika a.s koji je cijenio svako ljudsko biće, svejedno je li to bio musliman ili kršćanin ili neko treći. Jedne prilike dok je prolazila dženaza jednog Jevreja, jedan od prisutnih reče: „O Božiji Poslaniče, on je Jevrej!“ Poslanik mu odgovori: „A zar i on nije čovjek!“ Ovaj odgovor je zazvonio u ušima onih koji ga ne poznaju u njegovoj dimenziji, i onima koji ne poznaju univerzalnu poruku koju je on prenio ljudskom rodu. I Biblija govori o potrebi međusobnog uvažavanja i tolerancije: „Ne čini zlo u ime dobra, i ne čini ništa loše drugom što ti nije drago da ti čini drugi“. Pitam se, gdje je nestala tolerancija koja se nekad definisala tako da prihvatimo druge onakvima kakvi oni jesu i znati s njima zajedno živjeti, a ne ekstremno utjecati na druge ili samo se družiti s njima? Ako analiziramo naše sredine, možda je bolje postaviti pitanje zašto i da li se tolerancija definiše kao trpiti nekoga ili nešto (mislim na trpljenje mišljenja), trpiti različita uvjerenja i ponašanja sa kojima se ne slažemo, a sve to da bi kao na kraju živjeli u sreći i miru?! Ako nastavimo slijediti ovu definiciju tolerancije, to je samo skrivanje problema i produženje agonije. I Bosna je zemlja gdje svako ima pravo na svoje mišljenje, vjeru i kulturu, jer ljudi s različitim mišljenjima i idejama će ili naći načine i sredstva mirnog, zajedničkog života kroz pomirenje, ili će stalno biti u sukobu jedni s drugima. Prema tome, danas, više nego ikad, naše društvo ima potrebu za tolerancijom. Znamo da su humanost, poštenje i mir najvažnije civilizacijske vrline, u kojima je razum i snaga veća nego u maču. Današnja situacija u BiH izgleda bezizlazno, ali narodi u BiH ako se budu držali već spomenutih civilizacijskih vrlina, nadamo se boljim danima. Odnosno, kada se „uđe u nečiju Dušu“ , trebale bi se skinuti cipele i hodati na vrhovima prstiju. Trebaju se poštovati „Sveta mjesta“.

Odgovor na pitanje čemu treba težiti, kako živjeti i postupati

Kraći naziv za poviš napisani podnaslov je moral. Kada se spominje moral, ne mogu a da ne spomenem rečenicu od A.Perreta: „Moral je ono što daje vrijednosti ovoj beskorisnoj žrtvi, ovom pokušaju bez rezultata, kao što je arhitektura „ono što ruševine čini lijepim“. Također, nezaobilazna definicija morala je, da on, predstavlja oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral, zapravo, određuje kako ljudsko djelovanje treba biti. Za razliku od drugih zakona, moralni zakon/pravila kada se prekrše, ne donose političke ili ekonomske sankcije, zapravo, javlja se grižnja savijesti ili („bojkot okoline“). Vrijedi se zapitati da li i koliko smo mi kao individue samokritični, i koji oblik i vidovi grižnje savijesti se javljaju kod nas?! Dalje, da bi otkrili pravu stranu onoga što jesmo, a danas su nam vrata širom otvorena ka odgovorima, jer, čovjek nikada ne može biti moralno „neutralan“. Ne dopustimo da kao živa bića koja imaju veoma dobro razvijen mozak i sposobnost apstraktnog mišljenja ne možemo da razlikujemo istinski od lažnog morala. Mudraci i heroji iskreno i u ime istine i jednakosti, a političari i demagozi licemjerno i u ime interesa. Danas više nego ikad smo svjedoci licemjernih pojava, pojava gdje svako od svakog drugog očekuje ili zahtjeva moralno ponašanje. Kao što smo već kazali: moral je život i praksa, ali u skladu sa našim uvjerenjem i vjerovanjem. U Svetim knjigama ćete vrlo često pročitati, između ostalog, i dio rečenice koja govori o činjenju dobrih djela („…i činite dobra djela“). Pa, zar ovo nije moral (činiti dobro)? Pokušajte sebi dati odgovor na dva pitanja. Prvo je, ako ste samo religiozni, da li ste dobar čovjek? Drugo je, da li ste ‘dobar čovjek’ ako činite dobro (moral, djelovanje)? Također, razmišljajmo malo na dublji način o toleranciji i moralu, pa možda budemo bolje shvatali i razumijeli se međusobno
(mislim na različitosti naroda u BiH). Naša spremnost, naša ljubav (govorimo o našim sredinama) prema svim ljudima, odnosno, naš pogled treba da dopire dotle dok ne zagrlimo ljudski rod. To opet zavisi od iskrenog i istinskog znanja, od poimanja naše esencije i naše spremnosti da otkrijemo sami sebe. I zapamtimo: „Ljudsko biće je ogledalo drugom ljudskom biću.“

Zaključak: Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutrašnja ravnoteža, čak i naša egzistencija zavisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu. (A.Einstein)

”Gospodaru moj, nauči me da je tolerancija najveći stepen moći, a želja za osvetom, prvi znak
slabosti.” (Kur’an)

Podijeli svoj utisak!


Kako vam se svidjela vijest?
  • Fascinated
  • Happy
  • Sad
  • Angry
  • Bored
  • Afraid
Mufid Paljanin. Završio je srednju mašinsku tehničku školu u Bugojnu. Magistrirao je na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, na odsjeku za proizvodne tehnologije, automatizacija i robotika. Slobodno vrijeme iskorištava i za pisanje, pa tako voli da piše o prirodnim ljepotama općine Prozor-Rama, a i šire, kao i o tehnologiji i dr.